Naš Šibenik. Nastao podno ishodišne utvrde (kastruma) što se uzdiže na strmoj, sedamdeset metara visokoj litici, bez antičke urbane tradicije, grad svoje rođenje i rast zahvaljuje nastojanjima posljednjih Trpimirovića da kao protutežu starim dalmatinskim gradovima stvore i ojačaju svoje gradove. Šireći se postupno na padinama prema moru, poslije i prema istoku, grad tijekom 15. i 16. stoljeća, izgradnjom brojnih crkvenih i svjetovnih građevina, uokvirenih gradskim zidinama, dobiva izgled prepoznatljiv i u našemu vremenu. Obrisi toga srednjovjekovnoga Šibenika osobito su uočljivi pri pogledu sa zapada. Ulaskom u luku otvara se snažna dramaturgija planova, pojasovi pročelja kuća koji se stepenasto nadvisuju, silueta grada uokvirena grozdovima brda i brežuljaka, sa simetralom što se „dvostrukim bedemima“ pruža od tvrđave sv. Mihovila do obalne crte. Riječju, nezaboravan pogled koji otkriva jedinstveno suglasje gradograđevne poetike grada i njegova prirodna okoliša. Pod tim dojmom pronicljivi će putopisac Marin Bego, ne bez ushita, zapisati: „U tom kamenom carstvu diže se Šibenik – poput piramide od nebrojenog mnoštva bijelih stijena: himna kamenu ljutom.“ Upravo zahvaljujući osobitoj topografiji prostora unutar gradskih zidina nastao je splet krivudavih ulica i malih trgova, strmih stubišta i nadsvođenih prolaza, nepravilnih stambenih blokova razigranih tlocrtnih oblika, kao i onih planiranih, pravilnih, koji svjedoče o domišljatoj prilagodbi građevinskih zahvata reljefnomu tlu, iskazujući do danas očuvanu izražajnost urbanističke cjeline Šibenika. (Iz Uvoda)
Milivoj Zenić (Šibenik, 1953.), dipl. knjižničar, zaposlen u Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” od 1979. Kroz nekoliko mandata ravnatelj knjižnice. Među ostalim, pokrenuo je nakladničku djelatnost Knjižnice, koja do sada broje više od stotinu izdanja. Kao urednik niza Bašćina objavio je osamnaest knjiga s djelima šibenskih humanista i franjevačkih pisaca šibenskoga kraja. Organizirao simpozije o hrvatskim poglavito šibenskim humanistima, rezultat čega su vrijedni znanstveni zbornici te simpozije o glazbenom životu starog Šibenika u kontekstu nasljeđa Nakićevih orgulja. Jedan od pokretača i stalno angažiranih kulturnih radnika u svim bitnim kulturnim zbivanjima Šibenika posljednjih desetljeća. Autor je knjige U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas i vodiča Šibenska katedrala. |