Gradec je od 1242. imao status slobodnog kraljevskog grada što znači da je uživao visok stupanj autonomije u unutarnjem pravnom i političkom uređenju. Na čelu gradske općine nalazio se gradski sudac, a uz njega izvršnu i sudsku vlast obnašali su prisežnici i vijećnici. U središtu zanimanja ove disertacije nalazit će se upravo građani koji su obnašali spomenute više upravne funkcije budući da su one bile povjeravane najbogatijim i najuglednijim građanima. Na temelju arhivske građe analizirat će se brojni aspekti iz njihovog političkog, gospodarskog i društvenog života. Problematika gradečke urbane elite istraživat će se od sredine 14. st., budući da su od tada sačuvani sudski spisi (1355.), a kasnije se javljaju i zemljišne knjige. Gradečka urbana elita u ovoj disertaciji istraživat će se do početka 16. st. kada dolazi do novih političkih i društvenih okolnosti koje su u znatnoj mjeri utjecale na sudbinu gradova srednjovjekovne Slavonije i njihovu društvenu strukturu.