-
Staljinistički zločini i teror pripadaju najmračnijim epizodama djelovanja totalitarnih režima 20. stoljeća. Pritom se među počinjenim zločinima nedvojbeno izdvaja ubojstvo tisuća časnika i dočasnika poljske vojske u Katynskoj šumi na krajnjem zapadu Rusije u proljeće 1940. Godine. Nakon nekoliko mjeseci boravka u zarobljeničkim logorima diljem SSSR-a Staljin i sovjetsko partijsko komunističko vodstvo donijeli su početkom ožujka 1940. odluku o likvidaciji poljskih zarobljenika, koji su ocijenjeni kao kontrarevolucionarni elementi. Nedugo zatim oko 14.500 zarobljenika likvidirano je na nekoliko mjesta u zapadnim krajevima SSSR-a, a njih nekoliko tisuća u Katynskoj šumi. To su područje u ljeto 1941. zaposjele njemačke postrojbe, no tek početkom 1943. godine Nijemci su doznali da na njemu postoje masovne grobnice koje dokazuju sovjetske (boljševičke) zločine, pa su tadašnjoj europskoj i svjetskoj javnosti objavili njihovo postojanje. U Katyn su doveli niz međunarodnih stručnjaka sudske medicine, a među njima i profesora s Medicinskoga fakulteta u Zagrebu Eduarda Miloslavića, koji su potvrdili sumnje o tome da je zločin počinjen u proljeće 1940., kada je to područje bilo pod sovjetskim nadzorom. Nijemci su, koristeći se dokazima o katynskom zločinu, počeli svojevrsni promidžbeni rat protiv SSSR-a, ali i protiv zapadnih saveznika kao boljševičkih saveznika.
-
-
-
Pred nama je knjiga kakvu Zagreb do sada nije imao, knjizi iz koje se mogu iščitati svi važni pravni propisi koji su utjecali na razvoj grada Zagreba i njegov srednjoeuropski identitet od sredine 19. stoljeća do danas. Knjiga donosi, pored iznimno interesantnog dokumentarnog gradiva, znaćajne događaje koji su trajno obilježili povijest Grada kao i niz zanimljivosti iz svakodnevnog života koje knjigu čine iznimno zanimljivom. Ukratko, riječ je o knjizi za kojom odavno postoji potreba, a sada je – konačno- i imamo. Svojom knjigom Predrag Fleš zorno oslikava prilike koje su mijenjale političku sliku Zagreba i borbe njegovih građana za opstojnost, ali i za perspektivniju budućnost, budućnost jasnih i određenih ciljeva. U tom prikazu Fleš nastupa kao pronicljiv kroničar vremena grada u kojem je odrastao i kojeg izvrsno poznaje. Zanimljivost njegova rukopisa nije samo u izvrsno odabranom arhivskom gradivu već i u britkim komentarima pisani perom vrsnog analitičara. Predrag Fleš (Zagreb, 1952.), osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, a 1976. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posljednjih 30 godina radi u Gradskoj upravi, a 2007. imenovan je za zamjenika tajnika Gradske skupštine Grada Zagreba te je tu dužnost obnašao do 19. srpnja 2017.
-
U knjizi se opisuje jedan od aspekata života stanovnika Zagreba: običaji uz pojedine blagdane kao i neke od praksi provođenja slobodnog vremena. Odabrana su ona javna slavlja i priredbe u kojima je sudjelovala većina predstavnika različitih društvenih slojeva. Vremensko je težište na opisu pojava iz prva dva desetljeća 20. st., no gdjegod je to moguće autorica se osvrće i na zbivanja u prethodnim razdobljima. Takvim je postupkom propitivala o starosti pojedinih pojava, prepoznajući višestoljetne tradicije i novije prakse. Pri tome je autorica uzela u obzir i postanak i slavljenje pojedinih blagdana u širem europskome kontekstu. Nije zanemarila ni blagdanske tradicije ruralnoga stanovništva zagrebačke okolice uočavajući procese uzajamnih interakcija između grada i sela. Aleksandra Muraj (Zagreb 1937.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je dodiplomski i poslijediplomski studij etnologije, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Kao kustosica Gradskog muzeja u Karlovcu (1961 – 1965) okušala se u raznim područjima muzeološkog rada. U razdoblju od 1965. do 1979. radila na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu sudjelujući u sveučilišnoj nastavi i projektima Odsjeka.
-
Ana Saban Guberina, magistra likovne umjetnosti, živi i radi u Zagrebu. Likovnu umjetnost magistrirala je na Arthouse, College of visual arts u Ljubljani 2017. Slikarstvo je diplomirala u klasi prof. Dine Trtovca 1996. u Zagrebu. Studijski je boravila u Hamburgu, Los Angelesu (UCLA) i Parizu (La cite internationale des arts) gimnaziju polazila u Splitu i Zagrebu. Od 1988. Radi kao dizajnerica tekstila, modna stilistica, umjetnička voditeljica Galerije Laudato i dizajnerica krajobraza. Djela koja je izlagala od 1996. do danas predstavila je u više slikarskih ciklusa: Ljeto na otoku, Gibanja i strukture, Adam i Eva, Povezanost te ciklus slika religiozne tematike Lice tvoje tražim Gospodine. Do sada je izlagala na četrdesetak samostalnih izložbi te je sudjelovala na brojnim umjetničkim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu za svoj umjetnički rad dobila je priznanja i nagrade: Pasionska baština 2002., Muzej Mimara, Zagreb i Zagreb full color 19, Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb, 2019. Djela joj se nalaze u galerijama i privatnim zbirkama suvremene umjetnosti. K tome je objavila zbirke pjesama: Krhke blizine i Radost trajanja. Članica je HDLU-a, CIVA/Christians in the Visual Arts/HULULK-a i Grupe INFRA.
-
Ova se knjiga bavi temom autorstva iz perspektive koja se nametnula posljednjih dvadesetak godina, a koja nastoji zaobići dva prevladavajuća načina u bavljenju autorstvom u prethodnih stotinjak godina. Ta dva temeljna načina analize i upotrebe kategorije autora od kraja XIX. st. mogu se na najopćenitijoj razini sažeti kao, pojednostavljeno rečeno, " filološki " i " filozofski ". Knjiga Davida Šporera Status autora - važan je doprinos povijesti književnosti i uloge autora u njoj. Sjedne strane akribićna, ćvrsto utemeljena u povijesti književnosti, s druge je strane pisana jednostavnim, preciznim i komunikativnim idiomom. DAVID ŠPORER, rođen je u Rijeci 1973. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao filozofiju i komparativnu književnost. Magistrirao 2003, a doktorirao 2006. godine. Zaposlen u Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U znanstvenom radu Šporer istražuje povijest autorstva, knjige i tiskarstva uopće s posebnim naglaskom na mijene koje su dovele do tadašnjeg shvaćanja i položaja književnosti i književnih autora. Objavio knjigu Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005 te uredio zbornik Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007. Suradnik je stručnih časopisa Umjetnost riječi i Književna smotra.
-
Josip Rogin, vrtlar i književnik, prvi je uzgajivač u ovom dijelu Europe koji je u Americi patentirao četiri nove sorte ruža, a ruža ZAGREB 900 uvrštena je među 30 najljepših svjetskih ruža. Ova knjiga sretan je spoj priručnika, savjetnika, povijesnih i literarnih asocijacija, podjednako namijenjena laiku i stručnjaku.
-
Nastojeći bar načelno kronološki slijediti razvitak Matoševa pjesništva, u kojem je epigramske fragmente nerijetko teško razlučiti od poezije u užem smislu, ovaj izbor oslanja se na kritičko izdanje njegovih Sabranih djela (Zagreb, 1973.) i tamošnja tekstološka i pravopisna rješenja, a pored toga će zainteresirani čitatelj tamo naći ne samo podatke o vremenu nastanka pojedinih pjesama i njihovim možebitnim varijantama, nego i tumač osoba, zgoda i povoda Matoševim epigramima i rugalicama.
-
Knjiga donosi vojnu i političku biografiju general-pukovnika Stjepana Sarkotića, jednog od najviše rangiranih časnika u austrougarskoj vojsci. Prvi svjetski rat dočekao je kao zapovjednik 42. domobranske divizije da bi uskoro postao zemaljskim poglavarom Bosne i Hercegovine kao i zapovjednim generalom BiH i Dalmacije. Ta ga je funkcija profilirala kao političara. Bio je ne samo provoditelj naloga vladajuće politike već i donosilac samostalnih odluka u duhu te politike. Nakon sloma i nestanka Austro – Ugarske – tada kao politički emigrant među hrvatskim vojnim emigrantima u Austriji bio je politički najaktivniji. Kao hrvatski rodoljub kontaktirao je s ostalim uglednim, prije svega vojnim, osobama hrvatske kolonije u Beču i Austriji, s kojima je održavao veze. Smatrao je da je Hrvatska žrtva srbijanske političke opresije. Dinko Čutura rođen je 1959. godine u Mostaru; obitelj iste godine seli u Zagreb u kojem se školovao. Diplomirao povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu obranio magisterij 2003. s temom „Hrvatske postrojbe u Prvom svjetskom ratu i vojni raspad Austro-Ugarske“. Doktorirao također na Odsjeku za povijest FF u Zagrebu 2012. temom „Stjepan Sarkotić, časnik, strateg i političar“. U tijeku je izbor Čuture u zvanje docenta.