Pretraga

Antun Boris Švaljek rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1977. Bavi se grafikom, grafičkim oblikovanjem i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na više od 100 samostalnih izložbi i više od 600 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu.

Antun Boris Švaljek rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1977. Bavi se grafikom, grafičkim oblikovanjem i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na više od 100 samostalnih izložbi i više od 600 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu.

Antun Boris Švaljek rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1977. Bavi se grafikom, grafičkim oblikovanjem i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na više od 100 samostalnih izložbi i više od 600 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu.

Antun Boris Švaljek rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1977. Bavi se grafikom, grafičkim oblikovanjem i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na više od 100 samostalnih izložbi i više od 600 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu.

Antun Boris Švaljek rođen je 1951. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1974. godine. Bio je suradnik majstorske radionice Krste Hegedušića i Ljube Ivančića od 1974. do 1977. Bavi se grafikom, grafičkim oblikovanjem i ilustriranjem knjiga. Izlagao je na više od 100 samostalnih izložbi i više od 600 skupnih izložbi u Hrvatskoj i svijetu.

Devedesete u Zagrebu napokon su ovjekovječene i u suvremenoj hrvatskoj prozi, zahvaljujući peru ili bolje reći kompjuteru Željka Senečića. Ovim u roman povezanim sudbinama kreću se likovi različitih godina, profesija, političkog i društvenog statusa.

"Putujuće kazalište" Zorana Ferića obimna je i kompleksna obiteljska saga u kojoj je kroz prošlost autorove obitelji ispričana i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi, a tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja nego i nekoliko potresnih ljubavnih priča od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu. Ferićev roman obuhvaća sva tri rata koji su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodili na našim prostorima, ali i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka. Svi su se ti živopisni ali stvarni likovi izmiješali u ovoj obitelji koju pratimo od Petrograda, Pariza i Tangera do Hrvatske Dubice, Srijemske Mitrovice i Zagreba, od Petra Ćirića i Benjamina Bernsteina do samog autora, njegovih ljubavi i prvih objavljenih knjiga.

Rudolf Pater rođen je 1951. u Banjoj Luci. U Zagrebu je diplomirao književnost i filozofiju 1977. godine. Likovno je djelovao i živio u Bruxellesu (Belgija), Baton Rogeu (USA) i Vicenzi (Italija). Godine 1978. priredio je prvu samostalnu izložbu u Zagrebu, nakon čega je izlagao na više od 40 samostalnih i 200 skupnih izložbi u Evropi i svijetu. Uza slikarstvo bavi se još i skulpturom, muralima, vitražima, grafikom i grafičkim dizajnom.

Riječ je o izboru iz knjiga i rasprava Oswalda Spenglera objavljenih u razdoblju od 1904. do 1938. godine: 1. Heraklit (1904.); „Krieg, Drama und Roman / Rat, drama i roman (1938.)“; 3. Der Untergang des Abendlandes / Propast Zapada , I.–II. (1918.–1922.); 4. Preussentum und Sozialismus / Prustvo i socijalizam (1919.); 5. „Pessimismus? / Pesimizam? (1921.)“; 6. „Frankreich und Europe / Francuska i Europa (1924.)“; 6. Politische Pflichten des deutschen Jugend / Političke dužnosti njemačke mladeži (1924.); 7. „Neue Formen der Weltpolitik / Novi oblici svjetske politike (1924.)“; 8. Neubau des deutschen Reiches / Nova izgradnja njemačkoga Reicha (1924.)“; 9. „Aufgaben des Adels / Zadaće plemstva (1924.)“; 10. „Das Verhältnis von Wirtschaft und Steuerpolitik seit 1750 / Odnos gospodarstva i porezne politike od 1750. godine (1924.)“; 11. „Nietzsche und sein Jahrhundert / Nietzsche i njegovo stoljeće (1924.)“; 12. „Das heutige Verhältnis zwischen Wirtschaft und Weltpolitik / Današnji odnos gospodarstva i svjetske politike (1926.)“; 13. „Vom deutschen Volkscharakter / O njemačkom narodnom karakteru (1927.)“; 14. „Einführung zu einem Aufsatz R. Korherrs über den Geburtenrückgang / Uvod u raspravu R. Korherra o opadanju broja poroda (1927.)“; 15. Der Mensh und die Technik / Čovjek i tehnika (1931.)“; 16. „Vorwort zu den Politischen Schriften / Predgovor Političkim spisima (1934.)“; 17. „Wirtschaft und Eigentum / Gospodarstvo i vlasništvo (1933.)“; 18. Jahre der Entscheidung / Godine odluke (1933.); 19. „Zur Weltgeschichte des zweiten vorchristlichen Jahrtausends / Prilog svjetskoj povijesti drugoga tisućljeća predkršćanske ere (1935.)“ i 20. „Ist Weltfriede möglich? / Je li svjetski mir moguć? (1936.). Osim citata iz navedenih djela urednica Misli , dr. Hildegard Kornhardt (1910.–1959.), koja je napisala i pogovor u kojem je objasnila svoje motive za objavljivanje zbirke Spenglerovih misli, napravila je izbor iz neobjavljenih rukopisa (fragmenata) O. Spenglera, poznati kao Politica i Poetica , koji su pohranjeni u Bavarskome državnom arhivu u Münchenu. Odbacujući linearno shvaćanje povijesti, Spengler iznosi mišljenje da je u ljudskoj povijesti postojalo osam kultura koje su jedinstvene i neponovljive u svojim izražajnim mogućnostima. U skladu sa Spenglerovim shvaćanjem svjetske povijesti citati su podijeljeni u više cjelina koje na reprezentativan način odražavaju njegove poglede na sudbinu, religiju, dušu, povijest, mišljenje, državu, staleže i profesije, vlasništvo te brojne druge teme iz filozofije povijesti. Oswald Spengler (1880.–1936.), njemački filozof i politički mislilac. Na sveučilištima u Halleu, Münchenu i Berlinu studirao je matematiku i prirodne znanosti te obranio doktorat iz filozofije. Njegovo kapitalno djelo iz povijesti filozofije Der Untergang des Abendlandes , I.-II. (Beč – München, 1918.–1922.; Zagreb, 1998.–2000.) izazvalo je veliki interes intelektualne javnosti. U ljeto 1931. objavljuje knjižicu Der Mensch und die Technik/Čovjek i tehnika (München, 1931.; Split, 1991.; Zagreb, 2019.). Godine 1935. izabran za jednoga od stotinu senatora Njemačke akademije (danas: Goethe institut).

Namjera je ove monografije - koja je nastala višegodišnjim istraživanjem arhivskog gradiva, tiska, intervjua s osobama koje su godinama radile u nogometu i bili sudionici tih događaja - istražiti i prikazati razvoj nogometa, od obične plebejske igre za razonodu radničke klase do „najvažnije sporedne stvari na svijetu“. Osim razvitka nogometne igre na hrvatskim prostorima prikazan je i utjecaj raznovrsnih političkih i društvenih događaja koji su se odrazili i na odnose u nogometu. U knjizi su prikazani i analizirani svi značajniji događaji u nogometu u režimima u kojima se Hrvatska nalazila. Autor knjige Davor Kovačić rođen je 1966. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je godine 1995. dvopredmetni studij povijesti i arheologije. Tijekom 1994. i1995. nekoliko mjeseci sudjelovao u Domovinskom ratu kao pripadnik 99. brigade Hrvatske vojske. Disertaciju „Razvoj i djelovanje policijsko sigurnosnog sustava NDH 1941.- 1945.“ obranio je u prosincu 2005. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je stekao akademski stupanj doktora znanosti.