Ova knjiga luta, primjećuje, promišlja koncepte i pristupa im na način koji nadilazi i kritizira distinkciju između prirodnih i društvenih znanosti i humanistike te suvereno kroči kroz antropologiju, političku ekonomiju, ekologiju, biologiju, šumarstvo, povijest znanosti, feminističku teoriju ili filozofiju. Upravo je ta „zakrpna“ narav teksta, njegova namjerna polifonija, jedan od najvećih izazova prijevoda.

"Ne događa se često da čovjek naiđe na knjigu koja je istodobno znanstvena u najboljem smislu te riječi i napisana tečnom prozom pomno oblikovanog romana. Baveći se pitanjima od velike važnosti, Gljiva na kraju svijeta briljantno je djelo, izvanredno osmišljeno i pravi užitak za čitanje." 
Marilyn Strathern, profesorica emeritus socijalne antropologije, Sveučilište u Cambridgeu

"Ako moramo preživjeti u „ruševinama kapitalizma“ – onome što neki nazivaju antropocenom – potreban nam je primjer kako se mogu uspostaviti posve neočekivane veze između ekonomije, kulture, biologije i strategija opstanka. U ovoj knjizi Anna Lowenhaupt Tsing nudi sjajan primjer kroz naizgled nevjerojatan slučaj globalizirane gljive."
Bruno Latour, autor knjige Nikada nismo bili moderni!