Milan Machovec (1925. - 2003.) jedan je od najznačajnijih čeških filozofa. Obrazovan je u Pragu, na Karlovom sveučilištu, gdje je završio filozofiju i klasičnu filologiju. područje njegovoga interesa su etika, etologija i ekologija. Nastupao je kao kritičar patrijarhalnoga društva, zastupnik feminizma. U svom glavnom djelu Filosofie tvari v tvar zaniku (Filozofija licem u lice propasti) promišlja osnovna pitanja i filozofske struje iz cijele povijesti filozofije "ne kao sjajne uspjehe našega razuma, kako se do sada tradicionalno shvaćala, nego kao postupan debakl, koji prijeti da preraste u skoro samouništenje čovjećanstva". Inače, djelo je 1988. objelodanjeno u Stuttgartu u njemačkom prijevodu pod naslovom: Die Ruckkehr zur Weiwsheit " Pfilosophie angesichts des Abgrunds. Za Mahovca je filozofija mudrost trenutka, a sadašnji trenutak uključuje i ekološku svijest. Stoga filozofija koja ne uviđa da smo blizu samouništenja čovječanstva i nije filozofija.
Ključno djelo popularnoga filozofa Milana Machovca (1925. - 2003.), iz osnove prerađeno i upotpunjeno novim činjenicama iz etologije i ekologije. Autor ovdje raspravlja o problematici apsurda, zla i očajanja, promišlja rješenja problema koja nudi vjera, promišlja užitak, nasladu, samoostvarenje, problem rada i djelovanja uopće. Primjećuje, ipak, i "bolju budućnost" i pripreme za nju, ulazak u svemir i dalekosežnost toga koraka za čovjeka, odnos između muškarca i žene, pitanja globalizacije i planetarnog dijaloga te paradokse nade. Autor nudi i odgovor na glasoviti upit Thomasa Manna: "Zar je život, zapravo, išta više doli privremena plijesan materije"?
Zajedno s E. Fromom, E. Blochom i ostalima, Machovec je inicirao dijalog između marksističkoga i teološkoga poimanja svijeta. Ishod inspirativnoga ozraćja s kraja šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća je Machovćeva knjiga Ježiš pro moderniho ćloveka (Isus za modernoga čovjeka), koja je od 1970. godine objelodanjivana diljem svijeta. S češkoga preveo Vlado Vladić.